|
GLAVNA STRANA
BIOGRAFIJA
GALERIJA
PRODAJA
IZLOŽBE
KONTAKT
|
DOBRODOŠLI
Ovim povodom želim da
pozdravim sve one koji su izdvojili vreme za posetu prezentacije,
prijatan boravak.
Mezin Adam

Radni prostor unutar Ateljea "Mezin
Adam" - Uzdin
NOVOSTI:
Vesti
iz Opštine Kovaèica - Radio televizije Opštine Kovaèica
| Wednesday,
28 November 2007 |
Naivni slikari Doma kulture "Dojna" iz Uzdina uèestvuju
i ove godine na Meðunarodnom Salonu naivne umetnosti,
koji se održava od 1. do 9. decembra u Bukureštu.
Po reèima Jona Sekešana, direktora Doma kulture,
uzdinska škola naive æe biti prisutna sa 20 slika,
vlasništvo Galerije naivne umetnosti pri Domu kulture, a
9-tom po redu salonu æe prisustvovati i poznati uzdinski
slikar
Adam Mezin.
(RTV OK)
|
Pictura de la Uzdin, un arc peste timp
Eveniment
- Mirela MARINESCU
(citeste
alte articole de acelasi autor »)
Adam Mezin,
Aurora Velici, Florica Cheþ, Anuþa Dolamã, Ileana Oalge,
Ofelia Spãriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionaºcu,
Viorel Boºcã, Sofia Boºcã, Stela Giura, Ana Onciu sunt
artiºtii ªcolii de picturã naivã de la Uzdin, care au
venit la Craiova sã-ºi expunã cele peste 40 de lucrãri.
Muzeul de
Artã „Jean Mihail“ gãzduieºte vernisajul expoziþiei
artiºtilor ªcolii de picturã naivã de la Uzdin. Peste 40
de lucrãri în ulei au venit sã vorbeascã despre arta care
s-a nãscut, a crescut ºi s-a dezvoltat pe acele meleaguri.
Evenimentul s-a bucurat ºi de participarea scriitorului din
Serbia Vasile Barbu, care nu a fãcut rabat de laude atunci când
a venit vorba de munca elevilor ªcolii de la Uzdini: Adam
Mezin, Aurora Velici, Florica Cheþ, Anuþa Dolamã, Ileana
Oalge, Ofelia Spãriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionaºcu,
Viorel Bosicã, Sofia Bosicã, Stela Giura, Ana Onciu.
O artã care s-a nãscut
la sat
Dacã astãzi vorbim de
pictura naivã din Uzdin, de femeile care au þesut firul de lânã
ºi apoi l-au împletit cu vise ºi culori, ieri, lumea
discuta despre mãtuºa Trinþu, în casa cãreia s-a nãscut
arta naivã, care vine sã grãiascã, la Craiova, despre
frumuseþe ºi talent. „M-a cunoscut mai devreme decât o
cunoscusem eu pe ea. Mãtuºa «fermecatã». Casa «Trinþilor»
din «socacu al dântâi» era pentru mine una de poveºti.
Rar mã duceam la ei, dar de fiecare datã parcã radia cu
ceva de tot nou. Nemaiîntâlnit pe alþii. Primul patefon cu
resort ºi cu arc, «ca de cusut», primul tort «ca ºi rãdãcina»
sau ca «lubeniþa», chilimuri în multe iþe, ºi-mi
amintesc prima picturã pe pânzã - «de babaº». Toate au
ieºit din mâinile Aunuicãi Mãran, a «mãtuºei fermecate».
Nu mi-am putut închipui cã într-o zi din acea casã va ieºi
ca ºi din «lampa lui Aladin» spiritul picturii naive din
Uzdin. ªi, ca ºi orice duh, îºi va lua calea spre
sufletele oamenilor de pretutindeni. Pentru cã aci, chiar în
acea casã, s-a nãscut germenele picturii naive din Uzdin ºi,
ca ºi-o epidemie, s-a înºirat prin tot satul. Dar mai întâi
a bãtut la uºa Mariei Bãlan. Apoi, pe rând, a bãtut la uºa
Sofiei Doclean, Mãrioarei Motorojescu ºi mai departe. Rãmânem
însã la amintiri“, relateazã Costa Toader în „Oamenii
de seamã ai Banatului“. ªi totuºi, amintiri care aparþin
prezentului, spunem noi, dovadã fiind operele care vorbesc
despre Uzdinul de azi.
Scurt istoric
Prima expoziþie a celor
din Uzdin a avut loc la Vârleþ. Se întâmpla prin 1962. Din
1963, artiºtii ºi-au prezentat lucrãrile la Zurich, în
Elveþia, moment care a coincis ºi cu începutul
itinerariului expoziþiilor la nivel european, itinerariu care
continuã ºi astãzi. ªi uite aºa, tot ceea ce se pierduse
undeva în negura timpului avea sã fie reînviat de pictura
naivã. Renasc astãzi „portul de fatã mare pieptãnatã cu
pãru-ntors ori cu cununã pe cap, mireasã, nevastã învãlitã
ori cu cârpã prãfrunce, cârpã mare d-arãmiz“ (Gheorghe
Lifa, „Oamenii de seamã ai Banatului“), ºi cine ºtie câte
ºi mai câte, totul în opere de artã realizate cu atâta mãiestrie
de învãþãþeii ªcolii de artã naivã din Uzdin.
http://www.gds.ro/Eveniment/2007-07-01/Pictura+de+la+Uzdin%2C+un+arc+peste+timp
Arta
naivã a adus primãvara în Copou!
Pînã
pe 28 aprilie, Muzeul "Mihai Eminescu" din Parcul Copou
gãzduieºte Expoziþia Naþionalã de Artã Naivã
"Saloanele Moldovei", organizatã de Muzeul Literaturii
Române Iaºi ºi Societatea Culturalã "Junimea '90".
Ediþia
a XVI-a a expoziþiei reuneºte lucrãri ale pictorilor naivi de
origine românã din Uzdin, Serbia - Adam Mezin, Sofia Ionaºcu,
Sofia Bosicã, Ileana Oalge - ºi a celor consacraþi din þarã:
Salomia Andronic (Rãcãciuni, Bacãu), Adina ªtefãnescu Bobu
(Brãila), Mihai Dascãlu (Oradea), Vasile Popovici, Gustav ºi
Doina Hlinca, Elena Hãbãsescu (Reºiþa, Caraº-Severin). Judeþul
Iaºi pare sã aibã o adevãratã tradiþie în domeniu: Gheorghe
Ciobanu ºi Lucia Ciobanu (Balþaþi), Aurora Nãforniþã,
Calistrat Robu, Jana Ghemeº, Elena Zbanþ, Valentina Porþan,
Adrian Pascaru, Valentina ºi Gheorghe Acasandrei. Nu doar Paºtele
ºi primãvara sînt redate în aceste lucrãri, ci ºi celelalte
sãrbãtori ale românilor, anotimpuri, obiceiuri ºi scene de
poveste... cu sau fãrã moralã.
Expoziþia
poate fi vizitatã de marþi pînã duminicã, între orele 10 -
17 (cu excepþia Paºtelui), o ocazie de a (re)vizita ºi expoziþia
permanentã a Muzeului "Mihai Eminescu". (G.P.)
http://www.evenimentul.ro/articol/arta-naiva-a-adus-primavara-in-copou.html

A
IX-a ediþie a Salonului Internaþional de Artã Naivã
01.12.2007
- 09.12.2007
Data introducerii: 27.11.2007
Organizator: Centrul Naþional pentru
Conservarea ºi Promovarea Culturii Tradiþionale
Anunþat de: Centrul Naþional pentru
Conservarea ºi Promovarea Culturii Tradiþionale
Localitatea: Bucureºti
Locul de desfãºurare: Complexul Expoziþional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie
Anvergura: internaþionalã
Centrul
Naþional pentru Conservarea ºi Promovarea Culturii Tradiþionale,
cu sprijinul Ministerului Culturii ºi Cultelor, organizeazã
cea de-a IX-a ediþie a Salonului Internaþional de Artã
Naivã, în perioada 1-9 decembrie 2007, la Complexul Expoziþional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie.
Expoziþia se constituie într-o panoramã a artei naive româneºti
în context european ºi este un prilej de promovare a artei
naive contemporane, precum ºi a artiºtilor naivi români.
Pe simeze vor fi prezenþi unii dintre cei mai cunoscuþi
artiºti naivi din: Serbia - Steluþa Giura, Todor ºi Sofia
Ionaºcu, Anamarija Jankoviæ, Ana Kotvašova, Adam
Mezin, Ileana Oalge,
Pavel Juhas Povoloni ºi din România - Costel Bogatu, Ana
Boþa, Camelia Ciobanu, Gheorghe ºi Lucica Ciobanu, Mihai
Dascãlu, Elena Ferdinand, Doina Mariþa ºi Gustav Ioan
Hlinka, Paula Iacob, Costel Iftinchi, Ioan Mãric, Mariana
Mihuþ, Petru Mihuþ, Despina Mitrofan, Teodor Moraru, Emil
Pavelescu, Catinca Popescu, Vasile Popovici, Calistrat Robu,
Mihai Vintilã, Constantina Voicu º.a.
Sunt, de asemenea, aºteptaþi reprezentanþi ai unor
importante galerii ºi organizatori de expoziþii de artã
naivã din Franþa, Estonia ºi Israel.
Cele mai valoroase lucrãri vor fi premiate la vernisaj, sâmbãtã,
1 decembrie a. c., orele 14, la Complexul Expoziþional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie- Bucureºti.
Naive
art promoting Serbia
Author:
M. M. | 19.12.2007
- 00:43
Exhibition of Jan
Glozik, our famous artist from the world famous Kovacica naive
art school, has been opened on his 50th anniversary. The end
of 2007 has a special significance for the artists from
Kovacica because of their successful promotion in Tokio,
Brussels and New York.
Takehiro Togo, the Japanese ambassador from the Center for
Peace and Development in Vienna, was present at the
exhibition, together with a cultural attache from the Japanese
Embassy in Belgrade, while maestro Jan Nemecek gave wonderful
violin performance. Eva Husirakova, Adam
Mezin, Desa Petrov -
Morar, Alzbeta Cizikova, Jan Glozik and other painters from
the Babka Gallery received acknowledgements for their artistic
achievements. The exhibition which has already traveled the
world presented the works from different parts of Serbia, in
the first place from Kovacica.
“We already have invitations for exhibitions in 2008, in
Onomichi and Oita, since Japanese art admirers are very
interested in our naive art,” the director of the Babka
Gallery said for “Blic”.
“I honestly hope that my exhibitions would help in better
understanding Serbia, as well as in establishing friendly
relation with Japanese audience which is very interested in
our naive art based on the scenes of diligent people in their
households, but also of festivities which make our everyday
life happier. Glozik is the true representative of the
painters form Vojvodina. His paintings depict life of people
from Kovacica, dilapidated lowland houses (although there are
no more of these houses in Kovacica, since the village has
rapidly developed owing to naive art), peasants on the fields
and musicians.
“Glozik’s paintings partly consist of reality and partly
from imagination. Central characters are people and their
experiences, but not in the folklore environment, but in a
sociological moment,” an art historian Emina Ciric pointed
out.
.
http://english.blic.rs/Culture-Showbiz/1260/Naive-art-promoting-Serbia
|
Na oko 50
kilometra od Beograda, u jugoistoènom Banatu, smešteno
je selo Kovaèica – centar vojvoðanske naive koji godišnje
poseti više hiljada gostiju. Ove godine u Kovaèici oèekuju
oko devet hiljada turista iz zemlje i sveta.
|
| Pre
više od dvesta godina, kada su slovaèki
kolonisti zbog teških ekonomskih uslova i zbog
verskih razloga napustili svoj zavièaj podno
Severnih Karpata i od Beèkog dvora dobili dozvolu
da se nastane u jugoistoènom Banatu, nastalo je
selo Kovaèica. Potomke današnjih slovaèkih
doseljenika Marija Terezija naselila je 1802.
godine da kao granièari stanu izmeðu Austrijskog
i Osmanskog carstva. Zbog istih ili sliènih
razloga, ovamo su se doselili i Srbi, Maðari,
Rumuni, Romi, Hrvati, Rusini i zahvaljujuæi meðusobnom
uvažavanju i saradnji uspeli – uprkos svemu
onome što se preko dva stoleæa dogaðalo na
nemirnom balkanskom prostoru – da opstanu
zajedno a da istovremeno saèuvaju svoje pismo,
jezik, veru, obièaje, muzièku kulturu... |
|
 |
|
| Danas
na ovom prostoru živi više od šesnaest nacija i etnièkih
manjina (Slovaci su najbrojniji i Kovaèica slovi za jedan
od društvenih i kulturnih centara Slovaka u Vojvodini), i
sve su one saèuvale svoja kulturna i istorijska obeležja,
svoju etnièku potku i istovremeno stvorile novu specifiènu
kulturu koja se razbuktala preko naivne umetnosti po kojoj
su meštani Kovaèice postali poznati u svetu. |
| To
najblistavije mesto na polju naivne umetnosti
pripalo je Kovaèici zahvaljujuæi naivnim
slikarima. Oni ovde slikaju više od pedeset
godina u kontinuitetu, a zajedno izlažu, neguju i
slave ime Kovaèice na svim meridijanima sveta.
Zbog tog razloga po preporuci IOV (International
Organization of Folk Art), organizaciji sa sedištem
u Beèu koja okuplja 182 zemlje, Kovaèica i njen
Etnocentar našli su se na listi Uneskove akcije
"Živo ljudsko blago". |
|
 |
|
| U Kovaèici se
mogu videti ali i kupiti, oslikane šamlice,
oslikane tikve, oslikana ogledala, autentièni
suveniri od kukuruzovine, slame, gline, drveta,
tekstila, naravno i slike najznaèajnijih naivnih
umetnika. Pored dela naivnih slikara koja plene
spokojstvom, šarolikom jednostavnošæu i
zadovoljstvom, u Kovaèici vas oèekuje i lokalni
specijalitet – neizbežna kovaèièka štrudla s
makom. |
|
| Sve
je, reklo bi se, poèelo sluèajno, kada je pre
pola veka (1952. godine) na proslavi povodom
150-godišnjice osnivanja Kovaèice, organizovana
prva izložba. Pored meštana pevaèa, igraèa i
vezilja, stidljivo su se pojavili i slikari
seljaci sa svojim crtežima. Sledile su
organizovane izložbe i sve èešæe posete
visokih vladinih zvaniènika i stranih diplomata.
Veæ osamdesetih godina kovaèièki naivci visoko
se kotiraju u jugoslovenskom i svetskom naivnom
slikarstvu. |
|
 |
|
| Za
protekle pedeset èetiri godine svaki slikar poklonio je
po jednu sliku svom selu, tako da danas Kovaèica ima u
svojoj kolekciji više od 500 slika naivnih umetnika. |
|
U to vreme
slikarstvo naivaca Kovaèice, za koje se može reæi
da se najviše oslanja na tradiciju i folklor,
predstavljaju Jan Sokol, Mihal Bireš i Martin
Paluška, ali je najveæi uspeh postigao Martin
Jonaš.
Kad su ovi
slikari bili veæ slavni pojavila se (1964) Zuzana
Halupova. Bila je to prva žena u Kovaèici koja
je iglu i konac zamenila kièicom i bojom. Veoma
brzo njenim slikama divili su se Pariz, Njujork,
Ženeva, Hongkong, Bratislava, Boston... a više
miliona reprodukcija njenih slika obišlo je svet
na Unicefovim èestitkama.
|
|
 |
|
| "Ona
je bila, ni manje ni više, nego slikar onog èuda
koje se zove ceo ljudski život! To što je za
jednog Pikasa bila ideja, a za jednog Bejkona
ostala enigma, Halupova je, doslovce, prenosila na
svoja platna. U tome jeste njena naivnost. Ali,
gle, tu je i njena velièina... Ona o svetu
umetnosti nije znala nešto više od pomenutih
velièina, ali njima umetnost nije dala toliko sreæe
kao njoj. Volter je, izvesno, pravo rekao da više
ceni "nesreæno" znanje indijskih
bramana nego "sreæno" neznanje
bretonske seljanke. Pri tom, on nije mislio na
samo oseæanje ljudskog života, na iskustvo življenja
njegove istine. U tom iskustvu kolièina znanja
nije najvrednija. Halupova se sigurno ne bi mogla
bogzna èemu da nauèi od nekog filozofa, ali
filozof bi mogao nešto da nauèi iz njenih
slika" (Ðorðe Kadijeviæ). |
|
Zuzana
Vereski
|
|
|
Sa Zuzanom
Halupovom i Martinom Jonašem, Kovaèica
sedamdesetih i osamdesetih godina doživljava
najveæi uspeh i priznanje u svetu i krèi put
današnjoj mladoj generaciji kojoj pripadaju
Zuzana Vereski, Eva Husarikova, Pavel Hajko, Jan
Gložik, Pavel Cicka, Jan Strakušek, Jan Baèur,
Marci Markov, Pavel Lavroš, Ferenc Pataki, Adam
Mezin i
dr...

Adam
Mezin
|
|
Zuzana
Vereski
|
|
Uzdin - rodno mesto Mezin Adama
Geografski
položaj naselja i atara
Uzdin se nalazi severno od Kovaèice, na udaljenosti od 10
km. Ovo selo pripada
Potamiškim naseljima i od ove reke
je udaljeno svega 5 km. Izgraðeno je na višim delovima lesne
zaravni. Ima povoljne saobraæajne uslove, jer je pored naselja
izgraðena pruga Panèevo – Zrenjanin – Kikinda, a kroz naselje prolazi
magistralni asfaltni put istog pravca.
Atar
ovog banatskog naselja se najveæim svojim delom prostire na lesnoj
zaravni, manjim delom na lesnoj terasi, a najmanjim delom u
aluvijalnoj ravni. Korišæenje ove tri morfološke celine, koja su
preteško prekrivene razlièitim tipovima i podtipovima plodnog
zemljišta, uz savremenih agrotehnièkih mera vredni ratari Uzdina
postižu visoke prinose u proizvodnji najraznovrsnijih kultura.
Kratak
pregled istorije naselja
Sredinom
18. veka ovo naselje se pominje kao pustara Beèkereèkog okruga pod
imenom Veliki i Mali Uzdin. Ova pustara je bila u vlasništvu Eraskih
poseda, izdatih u zakup. Formiranjem vojnih granica 1767 godine na
ovom mestu se naseljava jedna èeta 12. puka nemaèko-banske graniène
pukovnije. Prilikom Austro-Turskog rata 1788 veæi deo ove jedinice
strada. Za vreme Maðarske revolucije 1848-1849 godine stanovništvo
Uzdina morala je privremeno da izbegne. Ponovnim naseljavanjem najveæi
deo stanovnistva èine Rumuni. U popisu 1910 godine ovo banatsko selo je
veæ imalo 1178 nastanjenih kuæa, u kojima je živelo 5581
stanovnika. U isto vreme izgraðena je i Železnicka pruga Beèkerek
– Panèevo, što je bitno ubrzalo privredni razvoj naselja.

Rumunska pravoslavna crkva u Uzdinu.
Stanovništvo
U
kvantitativnom kretanju stanovništva od 1869 do 1981 g. u Uzdinu se
zapažaju znaèajne promene. Najveæi broj stanovnika ovo naselje je
imalo 1890 godine, 5935 stanovnika. Od tada pa do poslednje popisne godine broj
stanovnika je u postepenom i neprekidnom opadanju. Osnovni razlozi
stalnog opadanja su emigracioni procesi. Emigracije su bile
razvijene i pre drugog svetskog rata, a nakon oslobaðenja one su se
još više razvile.
Privreda
Uzdin je tipièno
agrarno vojvoðansko naselje u kojem osnovno zanimanje stanovništva
èine ratarstvo i stoèarstvo. Poljoprivredna proizvodnja je
organizovana na individualnim i društvenim posedima.
Uporedom sa ratarskom i stoèarskom proizvodnjom, izgradnjom
ribnjaka stanovnici Uzdina ostvaruju i uspešnu proizvodnju
slatkovodne ribe.
Veliko prostranstvo šume i pitoma reka Tamiš pružaju veoma
povoljne prirodne uslove za dalji razvoj lova i ribolova, za razvoj
lovnog i ribolovnog, izletnièkog, tranzitnog turizma.
Fizionomske
odlike i funkcije naselja
Uzdin je seosko
naselje panonskog tipa. Pravougaonog je oblika sa isturenim delovima
na jugu prema središtu Opštine Kovaèica. Ulice su široke i seku
se pod pravim uglom. Kolovozi su asfaltirani u veæem broju ulica.
Izmeðu izgraðenih trotoara i kolovoza prostiru se travnjaci i cveænjaci.
Ulièni drvoredi i park u centru naselja odaju izuzetan estetski
izgled naselja. Spomenik palim žrtvama u drugom svetskom ratu sa
spomen èesmom takoðe se nalazi u središtu naselja.
Dom kulture ”Doina” ostvaruje veoma znaèajne rezultate u
oblasti kulture. Prvi zadaci kulturnog umetnièkog stvaralaštva
javljaju se u Uzdinu još 1898 godine. Tada je formirano prvo horsko
društvo u naselju. U 1961 godini osniva se sekcija naivnih slikara
u Uzdinu. Godine 1963 u okviru doma kulture osniva se galerija
naivnog slikarstva. Uzdinski naivni slikari Anuika Maran, Florika
Puja, Marija Balan, Florika Kec, Sofija Doklean, Marioara
Motorozesku, Ana Oncu, Viorika Iepure, Sofija Jonasku, Anuca Dolama,
Steluta Caran, Steluta Djura, Adam
Mezin… dostigli su najveæi
domet u naivnom slikarstvu i svoja platna izlazu u najveæim
svetskim galerijama naive. Ove vredni i uspešni slikari do sada su
izlagali u brojnim evropskim i svetskim gradovima i metropolama:
Njujork, Vašington, Madrid, Minhen, Veneciji, Geteboeg, Milan, Temišvar, Beè, Rim, Stokholm, Beograd, Zagreb i mnogim drugim
mestima.
Broj posetilaca:

|