Srpski / English

  Atelje Naivne umetnosti "Mezin Adam" - Uzdin

Sveèano otvaranje Ateljea Naivne umetnosti "MEZIN ADAM" - Uzdin

GLAVNA STRANA

BIOGRAFIJA

GALERIJA

PRODAJA

IZLOŽBE

KONTAKT

DOBRODOŠLI

 Posle dužeg vremena priprema i planova, objavljujem svoje stranice na web-u. Ovim povodom želim da pozdravim sve one koji su izdvojili vreme za posetu prezentacije, prijatan boravak.

                                                                                                   Mezin Adam

Radni prostor unutar Ateljea "Mezin Adam" - Uzdin

NOVOSTI:

Vesti iz Opštine Kovaèica - Radio televizije Opštine Kovaèica

Uzdinci u Bukureštu
Wednesday, 28 November 2007
  Naivni slikari Doma kulture "Dojna" iz Uzdina uèestvuju  i ove godine na Meðunarodnom Salonu naivne umetnosti, koji se održava od 1. do 9. decembra u Bukureštu.

  Po reèima Jona Sekešana, direktora Doma kulture, uzdinska škola naive æe biti prisutna sa 20 slika, vlasništvo Galerije naivne umetnosti pri Domu kulture, a 9-tom po redu salonu æe prisustvovati i poznati uzdinski slikar Adam Mezin.
(RTV OK)

http://www.rtvok.com/component/option,com_alphacontent/section,1/cat,16/task,view/id,629/Itemid,67/

Pictura de la Uzdin, un arc peste timp

Eveniment - Mirela MARINESCU
(citeste alte articole de acelasi autor »)


Adam Mezin, Aurora Velici, Florica Cheț, Anuța Dolamă, Ileana Oalge, Ofelia Spăriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionașcu, Viorel Boșcă, Sofia Boșcă, Stela Giura, Ana Onciu sunt artiștii Școlii de pictură naivă de la Uzdin, care au venit la Craiova să-și expună cele peste 40 de lucrări.

 

Muzeul de Art㠄Jean Mihail“ găzduiește vernisajul expoziției artiștilor Școlii de pictură naivă de la Uzdin. Peste 40 de lucrări în ulei au venit să vorbească despre arta care s-a născut, a crescut și s-a dezvoltat pe acele meleaguri. Evenimentul s-a bucurat și de participarea scriitorului din Serbia Vasile Barbu, care nu a făcut rabat de laude atunci când a venit vorba de munca elevilor Școlii de la Uzdini: Adam Mezin, Aurora Velici, Florica Cheț, Anuța Dolamă, Ileana Oalge, Ofelia Spăriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionașcu, Viorel Bosică, Sofia Bosică, Stela Giura, Ana Onciu.

O artă care s-a născut la sat

Dacă astăzi vorbim de pictura naivă din Uzdin, de femeile care au țesut firul de lână și apoi l-au împletit cu vise și culori, ieri, lumea discuta despre mătușa Trințu, în casa căreia s-a născut arta naivă, care vine să grăiască, la Craiova, despre frumusețe și talent. „M-a cunoscut mai devreme decât o cunoscusem eu pe ea. Mătușa «fermecată». Casa «Trinților» din «socacu al dântâi» era pentru mine una de povești. Rar mă duceam la ei, dar de fiecare dată parcă radia cu ceva de tot nou. Nemaiîntâlnit pe alții. Primul patefon cu resort și cu arc, «ca de cusut», primul tort «ca și rădăcina» sau ca «lubenița», chilimuri în multe ițe, și-mi amintesc prima pictură pe pânză - «de babaș». Toate au ieșit din mâinile Aunuicăi Măran, a «mătușei fermecate». Nu mi-am putut închipui că într-o zi din acea casă va ieși ca și din «lampa lui Aladin» spiritul picturii naive din Uzdin. Și, ca și orice duh, își va lua calea spre sufletele oamenilor de pretutindeni. Pentru că aci, chiar în acea casă, s-a născut germenele picturii naive din Uzdin și, ca și-o epidemie, s-a înșirat prin tot satul. Dar mai întâi a bătut la ușa Mariei Bălan. Apoi, pe rând, a bătut la ușa Sofiei Doclean, Mărioarei Motorojescu și mai departe. Rămânem însă la amintiri“, relatează Costa Toader în „Oamenii de seamă ai Banatului“. Și totuși, amintiri care aparțin prezentului, spunem noi, dovadă fiind operele care vorbesc despre Uzdinul de azi.

Scurt istoric

Prima expoziție a celor din Uzdin a avut loc la Vârleț. Se întâmpla prin 1962. Din 1963, artiștii și-au prezentat lucrările la Zurich, în Elveția, moment care a coincis și cu începutul itinerariului expozițiilor la nivel european, itinerariu care continuă și astăzi. Și uite așa, tot ceea ce se pierduse undeva în negura timpului avea să fie reînviat de pictura naivă. Renasc astăzi „portul de fată mare pieptănată cu păru-ntors ori cu cunună pe cap, mireasă, nevastă învălită ori cu cârpă prăfrunce, cârpă mare d-arămiz“ (Gheorghe Lifa, „Oamenii de seamă ai Banatului“), și cine știe câte și mai câte, totul în opere de artă realizate cu atâta măiestrie de învățățeii Școlii de artă naivă din Uzdin.

http://www.gds.ro/Eveniment/2007-07-01/Pictura+de+la+Uzdin%2C+un+arc+peste+timp

 

Arta naivă a adus primăvara în Copou!

Pînă pe 28 aprilie, Muzeul "Mihai Eminescu" din Parcul Copou găzduiește Expoziția Națională de Artă Naivă "Saloanele Moldovei", organizată de Muzeul Literaturii Române Iași și Societatea Culturală "Junimea '90".

Ediția a XVI-a a expoziției reunește lucrări ale pictorilor naivi de origine română din Uzdin, Serbia - Adam Mezin, Sofia Ionașcu, Sofia Bosică, Ileana Oalge - și a celor consacrați din țară: Salomia Andronic (Răcăciuni, Bacău), Adina Ștefănescu Bobu (Brăila), Mihai Dascălu (Oradea), Vasile Popovici, Gustav și Doina Hlinca, Elena Hăbăsescu (Reșița, Caraș-Severin). Județul Iași pare să aibă o adevărată tradiție în domeniu: Gheorghe Ciobanu și Lucia Ciobanu (Balțați), Aurora Năforniță, Calistrat Robu, Jana Ghemeș, Elena Zbanț, Valentina Porțan, Adrian Pascaru, Valentina și Gheorghe Acasandrei. Nu doar Paștele și primăvara sînt redate în aceste lucrări, ci și celelalte sărbători ale românilor, anotimpuri, obiceiuri și scene de poveste... cu sau fără morală.

Expoziția poate fi vizitată de marți pînă duminică, între orele 10 - 17 (cu excepția Paștelui), o ocazie de a (re)vizita și expoziția permanentă a Muzeului "Mihai Eminescu". (G.P.)

http://www.evenimentul.ro/articol/arta-naiva-a-adus-primavara-in-copou.html

 

A IX-a ediție a Salonului Internațional de Artă Naivă

01.12.2007 - 09.12.2007
Data introducerii: 27.11.2007
Organizator: Centrul Național pentru Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale
Anunțat de: Centrul Național pentru Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale
Localitatea: București
Locul de desfășurare: Complexul Expozițional ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie
Anvergura: internațională
 
Centrul Național pentru Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale, cu sprijinul Ministerului Culturii și Cultelor, organizează cea de-a IX-a ediție a Salonului Internațional de Artă Naivă, în perioada 1-9 decembrie 2007, la Complexul Expozițional ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie.
 
Expoziția se constituie într-o panoramă a artei naive românești în context european și este un prilej de promovare a artei naive contemporane, precum și a artiștilor naivi români.
 
Pe simeze vor fi prezenți unii dintre cei mai cunoscuți artiști naivi din: Serbia - Steluța Giura, Todor și Sofia Ionașcu, Anamarija Jankoviæ, Ana Kotvašova,
Adam Mezin, Ileana Oalge, Pavel Juhas Povoloni și din România - Costel Bogatu, Ana Boța, Camelia Ciobanu, Gheorghe și Lucica Ciobanu, Mihai Dascălu, Elena Ferdinand, Doina Marița și Gustav Ioan Hlinka, Paula Iacob, Costel Iftinchi, Ioan Măric, Mariana Mihuț, Petru Mihuț, Despina Mitrofan, Teodor Moraru, Emil Pavelescu, Catinca Popescu, Vasile Popovici, Calistrat Robu, Mihai Vintilă, Constantina Voicu ș.a.
 
Sunt, de asemenea, așteptați reprezentanți ai unor importante galerii și organizatori de expoziții de artă naivă din Franța, Estonia și Israel.
 
Cele mai valoroase lucrări vor fi premiate la vernisaj, sâmbătă, 1 decembrie a. c., orele 14, la Complexul Expozițional ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie- București.


http://www.cultura.ro/Event.aspx?ID=843&Loco=True

Naive art promoting Serbia

Author: M. M. | 19.12.2007 - 00:43

Exhibition of Jan Glozik, our famous artist from the world famous Kovacica naive art school, has been opened on his 50th anniversary. The end of 2007 has a special significance for the artists from Kovacica because of their successful promotion in Tokio, Brussels and New York.

Takehiro Togo, the Japanese ambassador from the Center for Peace and Development in Vienna, was present at the exhibition, together with a cultural attache from the Japanese Embassy in Belgrade, while maestro Jan Nemecek gave wonderful violin performance. Eva Husirakova,
Adam Mezin, Desa Petrov - Morar, Alzbeta Cizikova, Jan Glozik and other painters from the Babka Gallery received acknowledgements for their artistic achievements. The exhibition which has already traveled the world presented the works from different parts of Serbia, in the first place from Kovacica.
“We already have invitations for exhibitions in 2008, in Onomichi and Oita, since Japanese art admirers are very interested in our naive art,” the director of the Babka Gallery said for “Blic”.
“I honestly hope that my exhibitions would help in better understanding Serbia, as well as in establishing friendly relation with Japanese audience which is very interested in our naive art based on the scenes of diligent people in their households, but also of festivities which make our everyday life happier. Glozik is the true representative of the painters form Vojvodina. His paintings depict life of people from Kovacica, dilapidated lowland houses (although there are no more of these houses in Kovacica, since the village has rapidly developed owing to naive art), peasants on the fields and musicians.
“Glozik’s paintings partly consist of reality and partly from imagination. Central characters are people and their experiences, but not in the folklore environment, but in a sociological moment,” an art historian Emina Ciric pointed out.

.

http://www.blic.co.yu/culture.php?id=1260

 

Koreni u tradiciji

Na oko 50 kilometra od Beograda, u jugoistoènom Banatu, smešteno je selo Kovaèica – centar vojvođanske naive koji godišnje poseti više hiljada gostiju. Ove godine u Kovaèici oèekuju oko devet hiljada turista iz zemlje i sveta.

 

Pre više od dvesta godina, kada su slovaèki kolonisti zbog teških ekonomskih uslova i zbog verskih razloga napustili svoj zavièaj podno Severnih Karpata i od Beèkog dvora dobili dozvolu da se nastane u jugoistoènom Banatu, nastalo je selo Kovaèica. Potomke današnjih slovaèkih doseljenika Marija Terezija naselila je 1802. godine da kao granièari stanu između Austrijskog i Osmanskog carstva. Zbog istih ili sliènih razloga, ovamo su se doselili i Srbi, Mađari, Rumuni, Romi, Hrvati, Rusini i zahvaljujuæi međusobnom uvažavanju i saradnji uspeli – uprkos svemu onome što se preko dva stoleæa događalo na nemirnom balkanskom prostoru – da opstanu zajedno a da istovremeno saèuvaju svoje pismo, jezik, veru, obièaje, muzièku kulturu...     
Danas na ovom prostoru živi više od šesnaest nacija i etnièkih manjina (Slovaci su najbrojniji i Kovaèica slovi za jedan od društvenih i kulturnih centara Slovaka u Vojvodini), i sve su one saèuvale svoja kulturna i istorijska obeležja, svoju etnièku potku i istovremeno stvorile novu specifiènu kulturu koja se razbuktala preko naivne umetnosti po kojoj su meštani Kovaèice postali poznati u svetu.
To najblistavije mesto na polju naivne umetnosti pripalo je Kovaèici zahvaljujuæi naivnim slikarima. Oni ovde slikaju više od pedeset godina u kontinuitetu, a zajedno izlažu, neguju i slave ime Kovaèice na svim meridijanima sveta. Zbog tog razloga po preporuci IOV (International Organization of Folk Art), organizaciji sa sedištem u Beèu koja okuplja 182 zemlje, Kovaèica i njen Etnocentar našli su se na listi Uneskove akcije "Živo ljudsko blago".     
U Kovaèici se mogu videti ali i kupiti, oslikane šamlice, oslikane tikve, oslikana ogledala, autentièni suveniri od kukuruzovine, slame, gline, drveta, tekstila, naravno i slike najznaèajnijih naivnih umetnika. Pored dela naivnih slikara koja plene spokojstvom, šarolikom jednostavnošæu i zadovoljstvom, u Kovaèici vas oèekuje i lokalni specijalitet – neizbežna kovaèièka štrudla s makom.
Sve je, reklo bi se, poèelo sluèajno, kada je pre pola veka (1952. godine) na proslavi povodom 150-godišnjice osnivanja Kovaèice, organizovana prva izložba. Pored meštana pevaèa, igraèa i vezilja, stidljivo su se pojavili i slikari seljaci sa svojim crtežima. Sledile su organizovane izložbe i sve èešæe posete visokih vladinih zvaniènika i stranih diplomata. Veæ osamdesetih godina kovaèièki naivci visoko se kotiraju u jugoslovenskom i svetskom naivnom slikarstvu.     
Za protekle pedeset èetiri godine svaki slikar poklonio je po jednu sliku svom selu, tako da danas Kovaèica ima u svojoj kolekciji više od 500 slika naivnih umetnika.

U to vreme slikarstvo naivaca Kovaèice, za koje se može reæi da se najviše oslanja na tradiciju i folklor, predstavljaju Jan Sokol, Mihal Bireš i Martin Paluška, ali je najveæi uspeh postigao Martin Jonaš.

Kad su ovi slikari bili veæ slavni pojavila se (1964) Zuzana Halupova. Bila je to prva žena u Kovaèici koja je iglu i konac zamenila kièicom i bojom. Veoma brzo njenim slikama divili su se Pariz, Njujork, Ženeva, Hongkong, Bratislava, Boston... a više miliona reprodukcija njenih slika obišlo je svet na Unicefovim èestitkama.

    
"Ona je bila, ni manje ni više, nego slikar onog èuda koje se zove ceo ljudski život! To što je za jednog Pikasa bila ideja, a za jednog Bejkona ostala enigma, Halupova je, doslovce, prenosila na svoja platna. U tome jeste njena naivnost. Ali, gle, tu je i njena velièina... Ona o svetu umetnosti nije znala nešto više od pomenutih velièina, ali njima umetnost nije dala toliko sreæe kao njoj. Volter je, izvesno, pravo rekao da više ceni "nesreæno" znanje indijskih bramana nego "sreæno" neznanje bretonske seljanke. Pri tom, on nije mislio na samo oseæanje ljudskog života, na iskustvo življenja njegove istine. U tom iskustvu kolièina znanja nije najvrednija. Halupova se sigurno ne bi mogla bogzna èemu da nauèi od nekog filozofa, ali filozof bi mogao nešto da nauèi iz njenih slika" (Đorđe Kadijeviæ).     

 

Zuzana Vereski

Sa Zuzanom Halupovom i Martinom Jonašem, Kovaèica sedamdesetih i osamdesetih godina doživljava najveæi uspeh i priznanje u svetu i krèi put današnjoj mladoj generaciji kojoj pripadaju Zuzana Vereski, Eva Husarikova, Pavel Hajko, Jan Gložik, Pavel Cicka, Jan Strakušek, Jan Baèur, Marci Markov, Pavel Lavroš, Ferenc Pataki, Adam Mezin i dr...

 

Adam Mezin

    

 

Zuzana Vereski

http://www.jat.com/active/sr-latin/home/main_menu/travel_info/jat_review/maj_2006/koreni_u_tradiciji.html

 

Uzdin - rodno mesto Mezin Adama 

Geografski položaj naselja i atara

   Uzdin se nalazi severno od Kovaèice, na udaljenosti od 10 km. Ovo selo pripada Potamiškim naseljima i od ove reke je udaljeno svega 5 km. Izgrađeno je na višim delovima lesne zaravni. Ima povoljne saobraæajne uslove, jer je pored naselja izgrađena pruga Panèevo – Zrenjanin – Kikinda, a kroz naselje prolazi magistralni asfaltni put istog pravca.

   Atar ovog banatskog naselja se najveæim svojim delom prostire na lesnoj zaravni, manjim delom na lesnoj terasi, a najmanjim delom u aluvijalnoj ravni. Korišæenje ove tri morfološke celine, koja su preteško prekrivene razlièitim tipovima i podtipovima plodnog zemljišta, uz savremenih agrotehnièkih mera vredni ratari Uzdina postižu visoke prinose u proizvodnji najraznovrsnijih kultura.

Kratak pregled istorije naselja

   Sredinom 18. veka ovo naselje se pominje kao pustara Beèkereèkog okruga pod imenom Veliki i Mali Uzdin. Ova pustara je bila u vlasništvu Eraskih poseda, izdatih u zakup. Formiranjem vojnih granica 1767 godine na ovom mestu se naseljava jedna èeta 12. puka nemaèko-banske graniène pukovnije. Prilikom Austro-Turskog rata 1788 veæi deo ove jedinice strada. Za vreme Mađarske revolucije 1848-1849 godine stanovništvo Uzdina morala je privremeno da izbegne. Ponovnim naseljavanjem najveæi deo stanovnistva èine Rumuni. U popisu 1910 godine ovo banatsko selo je veæ imalo 1178 nastanjenih kuæa, u kojima je živelo 5581 stanovnika. U isto vreme izgrađena je i Železnicka pruga Beèkerek – Panèevo, što je bitno ubrzalo privredni razvoj naselja.

Rumunska pravoslavna crkva u Uzdinu.

Stanovništvo

   U kvantitativnom kretanju stanovništva od 1869 do 1981 g. u Uzdinu se zapažaju znaèajne promene. Najveæi broj stanovnika ovo naselje je imalo 1890 godine, 5935 stanovnika. Od tada pa do poslednje popisne godine broj stanovnika je u postepenom i neprekidnom opadanju. Osnovni razlozi stalnog opadanja su emigracioni procesi. Emigracije su bile razvijene i pre drugog svetskog rata, a nakon oslobađenja one su se još više razvile.

Privreda

   Uzdin je tipièno agrarno vojvođansko naselje u kojem osnovno zanimanje stanovništva èine ratarstvo i stoèarstvo. Poljoprivredna proizvodnja je organizovana na individualnim i društvenim posedima.

   Uporedom sa ratarskom i stoèarskom proizvodnjom, izgradnjom ribnjaka stanovnici Uzdina ostvaruju i uspešnu proizvodnju slatkovodne ribe.

   Veliko prostranstvo šume i pitoma reka Tamiš pružaju veoma povoljne prirodne uslove za dalji razvoj lova i ribolova, za razvoj lovnog i ribolovnog, izletnièkog, tranzitnog turizma.

Fizionomske odlike i funkcije naselja

   Uzdin je seosko naselje panonskog tipa. Pravougaonog je oblika sa isturenim delovima na jugu prema središtu Opštine Kovaèica. Ulice su široke i seku se pod pravim uglom. Kolovozi su asfaltirani u veæem broju ulica. Između izgrađenih trotoara i kolovoza prostiru se travnjaci i cveænjaci. Ulièni drvoredi i park u centru naselja odaju izuzetan estetski izgled naselja. Spomenik palim žrtvama u drugom svetskom ratu sa spomen èesmom takođe se nalazi u središtu naselja.

   Dom kulture ”Doina” ostvaruje veoma znaèajne rezultate u oblasti kulture. Prvi zadaci kulturnog umetnièkog stvaralaštva javljaju se u Uzdinu još 1898 godine. Tada je formirano prvo horsko društvo u naselju. U 1961 godini osniva se sekcija naivnih slikara u Uzdinu. Godine 1963 u okviru doma kulture osniva se galerija naivnog slikarstva. Uzdinski naivni slikari Anuika Maran, Florika Puja, Marija Balan, Florika Kec, Sofija Doklean, Marioara Motorozesku, Ana Oncu, Viorika Iepure, Sofija Jonasku, Anuca Dolama, Steluta Caran, Steluta Djura, Adam Mezin… dostigli su najveæi domet u naivnom slikarstvu i svoja platna izlazu u najveæim svetskim galerijama naive. Ove vredni i uspešni slikari do sada su izlagali u brojnim evropskim i svetskim gradovima i metropolama: Njujork, Vašington, Madrid, Minhen, Veneciji, Geteboeg, Milan, Temišvar, Beè, Rim, Stokholm, Beograd, Zagreb i mnogim drugim mestima.

  Broj posetilaca:

 Web Counter

 

 

<GLAVNA STRANA> <BIOGRAFIJA> <GALERIJA> <PRODAJA> <IZLOŽBE> <KONTAKT>