|
GLAVNA STRANA
BIOGRAFIJA
GALERIJA
PRODAJA
IZLOBE
KONTAKT
|
DOBRODOLI
Posle dueg vremena priprema i planova,
objavljujem svoje stranice na web-u. Ovim povodom elim da
pozdravim sve one koji su izdvojili vreme za posetu prezentacije,
prijatan boravak.
Mezin Adam

Radni prostor unutar Ateljea "Mezin
Adam" - Uzdin
NOVOSTI:
Vesti
iz Optine Kovaèica - Radio televizije Optine Kovaèica
| Wednesday,
28 November 2007 |
Naivni slikari Doma kulture "Dojna" iz Uzdina uèestvuju
i ove godine na Meðunarodnom Salonu naivne umetnosti,
koji se odrava od 1. do 9. decembra u Bukuretu.
Po reèima Jona Sekeana, direktora Doma kulture,
uzdinska kola naive æe biti prisutna sa 20 slika,
vlasnitvo Galerije naivne umetnosti pri Domu kulture, a
9-tom po redu salonu æe prisustvovati i poznati uzdinski
slikar
Adam Mezin.
(RTV OK)
http://www.rtvok.com/component/option,com_alphacontent/section,1/cat,16/task,view/id,629/Itemid,67/
|
Pictura de la Uzdin, un arc peste timp
Eveniment
- Mirela MARINESCU
(citeste
alte articole de acelasi autor »)
Adam Mezin,
Aurora Velici, Florica Cheț, Anuța Dolamă, Ileana Oalge,
Ofelia Spăriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionașcu,
Viorel Boșcă, Sofia Boșcă, Stela Giura, Ana Onciu sunt
artiștii Școlii de pictură naivă de la Uzdin, care au
venit la Craiova să-și expună cele peste 40 de lucrări.
Muzeul de
Artă Jean Mihail găzduiește vernisajul expoziției
artiștilor Școlii de pictură naivă de la Uzdin. Peste 40
de lucrări în ulei au venit să vorbească despre arta care
s-a născut, a crescut și s-a dezvoltat pe acele meleaguri.
Evenimentul s-a bucurat și de participarea scriitorului din
Serbia Vasile Barbu, care nu a făcut rabat de laude atunci când
a venit vorba de munca elevilor Școlii de la Uzdini: Adam
Mezin, Aurora Velici, Florica Cheț, Anuța Dolamă, Ileana
Oalge, Ofelia Spăriosu, Daniel Susa, Florica Puia, Sofia Ionașcu,
Viorel Bosică, Sofia Bosică, Stela Giura, Ana Onciu.
O artă care s-a născut
la sat
Dacă astăzi vorbim de
pictura naivă din Uzdin, de femeile care au țesut firul de lână
și apoi l-au împletit cu vise și culori, ieri, lumea
discuta despre mătușa Trințu, în casa căreia s-a născut
arta naivă, care vine să grăiască, la Craiova, despre
frumusețe și talent. M-a cunoscut mai devreme decât o
cunoscusem eu pe ea. Mătușa «fermecată». Casa «Trinților»
din «socacu al dântâi» era pentru mine una de povești.
Rar mă duceam la ei, dar de fiecare dată parcă radia cu
ceva de tot nou. Nemaiîntâlnit pe alții. Primul patefon cu
resort și cu arc, «ca de cusut», primul tort «ca și rădăcina»
sau ca «lubenița», chilimuri în multe ițe, și-mi
amintesc prima pictură pe pânză - «de babaș». Toate au
ieșit din mâinile Aunuicăi Măran, a «mătușei fermecate».
Nu mi-am putut închipui că într-o zi din acea casă va ieși
ca și din «lampa lui Aladin» spiritul picturii naive din
Uzdin. Și, ca și orice duh, își va lua calea spre
sufletele oamenilor de pretutindeni. Pentru că aci, chiar în
acea casă, s-a născut germenele picturii naive din Uzdin și,
ca și-o epidemie, s-a înșirat prin tot satul. Dar mai întâi
a bătut la ușa Mariei Bălan. Apoi, pe rând, a bătut la ușa
Sofiei Doclean, Mărioarei Motorojescu și mai departe. Rămânem
însă la amintiri, relatează Costa Toader în Oamenii
de seamă ai Banatului. Și totuși, amintiri care aparțin
prezentului, spunem noi, dovadă fiind operele care vorbesc
despre Uzdinul de azi.
Scurt istoric
Prima expoziție a celor
din Uzdin a avut loc la Vârleț. Se întâmpla prin 1962. Din
1963, artiștii și-au prezentat lucrările la Zurich, în
Elveția, moment care a coincis și cu începutul
itinerariului expozițiilor la nivel european, itinerariu care
continuă și astăzi. Și uite așa, tot ceea ce se pierduse
undeva în negura timpului avea să fie reînviat de pictura
naivă. Renasc astăzi portul de fată mare pieptănată cu
păru-ntors ori cu cunună pe cap, mireasă, nevastă învălită
ori cu cârpă prăfrunce, cârpă mare d-arămiz (Gheorghe
Lifa, Oamenii de seamă ai Banatului), și cine știe câte
și mai câte, totul în opere de artă realizate cu atâta măiestrie
de învățățeii Școlii de artă naivă din Uzdin.
http://www.gds.ro/Eveniment/2007-07-01/Pictura+de+la+Uzdin%2C+un+arc+peste+timp
Arta
naivă a adus primăvara în Copou!
Pînă
pe 28 aprilie, Muzeul "Mihai Eminescu" din Parcul Copou
găzduiește Expoziția Națională de Artă Naivă
"Saloanele Moldovei", organizată de Muzeul Literaturii
Române Iași și Societatea Culturală "Junimea '90".
Ediția
a XVI-a a expoziției reunește lucrări ale pictorilor naivi de
origine română din Uzdin, Serbia - Adam Mezin, Sofia Ionașcu,
Sofia Bosică, Ileana Oalge - și a celor consacrați din țară:
Salomia Andronic (Răcăciuni, Bacău), Adina Ștefănescu Bobu
(Brăila), Mihai Dascălu (Oradea), Vasile Popovici, Gustav și
Doina Hlinca, Elena Hăbăsescu (Reșița, Caraș-Severin). Județul
Iași pare să aibă o adevărată tradiție în domeniu: Gheorghe
Ciobanu și Lucia Ciobanu (Balțați), Aurora Năforniță,
Calistrat Robu, Jana Ghemeș, Elena Zbanț, Valentina Porțan,
Adrian Pascaru, Valentina și Gheorghe Acasandrei. Nu doar Paștele
și primăvara sînt redate în aceste lucrări, ci și celelalte
sărbători ale românilor, anotimpuri, obiceiuri și scene de
poveste... cu sau fără morală.
Expoziția
poate fi vizitată de marți pînă duminică, între orele 10 -
17 (cu excepția Paștelui), o ocazie de a (re)vizita și expoziția
permanentă a Muzeului "Mihai Eminescu". (G.P.)
http://www.evenimentul.ro/articol/arta-naiva-a-adus-primavara-in-copou.html

A
IX-a ediție a Salonului Internațional de Artă Naivă
01.12.2007
- 09.12.2007
Data introducerii: 27.11.2007
Organizator: Centrul Național pentru
Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale
Anunțat de: Centrul Național pentru
Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale
Localitatea: București
Locul de desfășurare: Complexul Expozițional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie
Anvergura: internațională
Centrul
Național pentru Conservarea și Promovarea Culturii Tradiționale,
cu sprijinul Ministerului Culturii și Cultelor, organizează
cea de-a IX-a ediție a Salonului Internațional de Artă
Naivă, în perioada 1-9 decembrie 2007, la Complexul Expozițional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie.
Expoziția se constituie într-o panoramă a artei naive românești
în context european și este un prilej de promovare a artei
naive contemporane, precum și a artiștilor naivi români.
Pe simeze vor fi prezenți unii dintre cei mai cunoscuți
artiști naivi din: Serbia - Steluța Giura, Todor și Sofia
Ionașcu, Anamarija Jankoviæ, Ana Kotvaova, Adam
Mezin, Ileana Oalge,
Pavel Juhas Povoloni și din România - Costel Bogatu, Ana
Boța, Camelia Ciobanu, Gheorghe și Lucica Ciobanu, Mihai
Dascălu, Elena Ferdinand, Doina Marița și Gustav Ioan
Hlinka, Paula Iacob, Costel Iftinchi, Ioan Măric, Mariana
Mihuț, Petru Mihuț, Despina Mitrofan, Teodor Moraru, Emil
Pavelescu, Catinca Popescu, Vasile Popovici, Calistrat Robu,
Mihai Vintilă, Constantina Voicu ș.a.
Sunt, de asemenea, așteptați reprezentanți ai unor
importante galerii și organizatori de expoziții de artă
naivă din Franța, Estonia și Israel.
Cele mai valoroase lucrări vor fi premiate la vernisaj, sâmbătă,
1 decembrie a. c., orele 14, la Complexul Expozițional
ROMEXPO, Pavilionul 15 - Galerie- București.
http://www.cultura.ro/Event.aspx?ID=843&Loco=True
Naive
art promoting Serbia
Author:
M. M. | 19.12.2007
- 00:43
Exhibition of Jan
Glozik, our famous artist from the world famous Kovacica naive
art school, has been opened on his 50th anniversary. The end
of 2007 has a special significance for the artists from
Kovacica because of their successful promotion in Tokio,
Brussels and New York.
Takehiro Togo, the Japanese ambassador from the Center for
Peace and Development in Vienna, was present at the
exhibition, together with a cultural attache from the Japanese
Embassy in Belgrade, while maestro Jan Nemecek gave wonderful
violin performance. Eva Husirakova, Adam
Mezin, Desa Petrov -
Morar, Alzbeta Cizikova, Jan Glozik and other painters from
the Babka Gallery received acknowledgements for their artistic
achievements. The exhibition which has already traveled the
world presented the works from different parts of Serbia, in
the first place from Kovacica.
We already have invitations for exhibitions in 2008, in
Onomichi and Oita, since Japanese art admirers are very
interested in our naive art, the director of the Babka
Gallery said for Blic.
I honestly hope that my exhibitions would help in better
understanding Serbia, as well as in establishing friendly
relation with Japanese audience which is very interested in
our naive art based on the scenes of diligent people in their
households, but also of festivities which make our everyday
life happier. Glozik is the true representative of the
painters form Vojvodina. His paintings depict life of people
from Kovacica, dilapidated lowland houses (although there are
no more of these houses in Kovacica, since the village has
rapidly developed owing to naive art), peasants on the fields
and musicians.
Gloziks paintings partly consist of reality and partly
from imagination. Central characters are people and their
experiences, but not in the folklore environment, but in a
sociological moment, an art historian Emina Ciric pointed
out.
.
http://www.blic.co.yu/culture.php?id=1260
|
Na oko 50
kilometra od Beograda, u jugoistoènom Banatu, smeteno
je selo Kovaèica centar vojvođanske naive koji godinje
poseti vie hiljada gostiju. Ove godine u Kovaèici oèekuju
oko devet hiljada turista iz zemlje i sveta.
|
| Pre
vie od dvesta godina, kada su slovaèki
kolonisti zbog tekih ekonomskih uslova i zbog
verskih razloga napustili svoj zavièaj podno
Severnih Karpata i od Beèkog dvora dobili dozvolu
da se nastane u jugoistoènom Banatu, nastalo je
selo Kovaèica. Potomke dananjih slovaèkih
doseljenika Marija Terezija naselila je 1802.
godine da kao granièari stanu između Austrijskog
i Osmanskog carstva. Zbog istih ili sliènih
razloga, ovamo su se doselili i Srbi, Mađari,
Rumuni, Romi, Hrvati, Rusini i zahvaljujuæi međusobnom
uvaavanju i saradnji uspeli uprkos svemu
onome to se preko dva stoleæa događalo na
nemirnom balkanskom prostoru da opstanu
zajedno a da istovremeno saèuvaju svoje pismo,
jezik, veru, obièaje, muzièku kulturu... |
|
 |
|
| Danas
na ovom prostoru ivi vie od esnaest nacija i etnièkih
manjina (Slovaci su najbrojniji i Kovaèica slovi za jedan
od drutvenih i kulturnih centara Slovaka u Vojvodini), i
sve su one saèuvale svoja kulturna i istorijska obeleja,
svoju etnièku potku i istovremeno stvorile novu specifiènu
kulturu koja se razbuktala preko naivne umetnosti po kojoj
su metani Kovaèice postali poznati u svetu. |
| To
najblistavije mesto na polju naivne umetnosti
pripalo je Kovaèici zahvaljujuæi naivnim
slikarima. Oni ovde slikaju vie od pedeset
godina u kontinuitetu, a zajedno izlau, neguju i
slave ime Kovaèice na svim meridijanima sveta.
Zbog tog razloga po preporuci IOV (International
Organization of Folk Art), organizaciji sa seditem
u Beèu koja okuplja 182 zemlje, Kovaèica i njen
Etnocentar nali su se na listi Uneskove akcije
"ivo ljudsko blago". |
|
 |
|
| U Kovaèici se
mogu videti ali i kupiti, oslikane amlice,
oslikane tikve, oslikana ogledala, autentièni
suveniri od kukuruzovine, slame, gline, drveta,
tekstila, naravno i slike najznaèajnijih naivnih
umetnika. Pored dela naivnih slikara koja plene
spokojstvom, arolikom jednostavnoæu i
zadovoljstvom, u Kovaèici vas oèekuje i lokalni
specijalitet neizbena kovaèièka trudla s
makom. |
|
| Sve
je, reklo bi se, poèelo sluèajno, kada je pre
pola veka (1952. godine) na proslavi povodom
150-godinjice osnivanja Kovaèice, organizovana
prva izloba. Pored metana pevaèa, igraèa i
vezilja, stidljivo su se pojavili i slikari
seljaci sa svojim crteima. Sledile su
organizovane izlobe i sve èeæe posete
visokih vladinih zvaniènika i stranih diplomata.
Veæ osamdesetih godina kovaèièki naivci visoko
se kotiraju u jugoslovenskom i svetskom naivnom
slikarstvu. |
|
 |
|
| Za
protekle pedeset èetiri godine svaki slikar poklonio je
po jednu sliku svom selu, tako da danas Kovaèica ima u
svojoj kolekciji vie od 500 slika naivnih umetnika. |
|
U to vreme
slikarstvo naivaca Kovaèice, za koje se moe reæi
da se najvie oslanja na tradiciju i folklor,
predstavljaju Jan Sokol, Mihal Bire i Martin
Paluka, ali je najveæi uspeh postigao Martin
Jona.
Kad su ovi
slikari bili veæ slavni pojavila se (1964) Zuzana
Halupova. Bila je to prva ena u Kovaèici koja
je iglu i konac zamenila kièicom i bojom. Veoma
brzo njenim slikama divili su se Pariz, Njujork,
eneva, Hongkong, Bratislava, Boston... a vie
miliona reprodukcija njenih slika obilo je svet
na Unicefovim èestitkama.
|
|
 |
|
| "Ona
je bila, ni manje ni vie, nego slikar onog èuda
koje se zove ceo ljudski ivot! To to je za
jednog Pikasa bila ideja, a za jednog Bejkona
ostala enigma, Halupova je, doslovce, prenosila na
svoja platna. U tome jeste njena naivnost. Ali,
gle, tu je i njena velièina... Ona o svetu
umetnosti nije znala neto vie od pomenutih
velièina, ali njima umetnost nije dala toliko sreæe
kao njoj. Volter je, izvesno, pravo rekao da vie
ceni "nesreæno" znanje indijskih
bramana nego "sreæno" neznanje
bretonske seljanke. Pri tom, on nije mislio na
samo oseæanje ljudskog ivota, na iskustvo ivljenja
njegove istine. U tom iskustvu kolièina znanja
nije najvrednija. Halupova se sigurno ne bi mogla
bogzna èemu da nauèi od nekog filozofa, ali
filozof bi mogao neto da nauèi iz njenih
slika" (Đorđe Kadijeviæ). |
|
Zuzana
Vereski
|
|
|
Sa Zuzanom
Halupovom i Martinom Jonaem, Kovaèica
sedamdesetih i osamdesetih godina doivljava
najveæi uspeh i priznanje u svetu i krèi put
dananjoj mladoj generaciji kojoj pripadaju
Zuzana Vereski, Eva Husarikova, Pavel Hajko, Jan
Gloik, Pavel Cicka, Jan Strakuek, Jan Baèur,
Marci Markov, Pavel Lavro, Ferenc Pataki, Adam
Mezin i
dr...

Adam
Mezin
|
|
Zuzana
Vereski
|
|
Uzdin - rodno mesto Mezin Adama
Geografski
poloaj naselja i atara
Uzdin se nalazi severno od Kovaèice, na udaljenosti od 10
km. Ovo selo pripada
Potamikim naseljima i od ove reke
je udaljeno svega 5 km. Izgrađeno je na viim delovima lesne
zaravni. Ima povoljne saobraæajne uslove, jer je pored naselja
izgrađena pruga Panèevo Zrenjanin Kikinda, a kroz naselje prolazi
magistralni asfaltni put istog pravca.
Atar
ovog banatskog naselja se najveæim svojim delom prostire na lesnoj
zaravni, manjim delom na lesnoj terasi, a najmanjim delom u
aluvijalnoj ravni. Koriæenje ove tri morfoloke celine, koja su
preteko prekrivene razlièitim tipovima i podtipovima plodnog
zemljita, uz savremenih agrotehnièkih mera vredni ratari Uzdina
postiu visoke prinose u proizvodnji najraznovrsnijih kultura.
Kratak
pregled istorije naselja
Sredinom
18. veka ovo naselje se pominje kao pustara Beèkereèkog okruga pod
imenom Veliki i Mali Uzdin. Ova pustara je bila u vlasnitvu Eraskih
poseda, izdatih u zakup. Formiranjem vojnih granica 1767 godine na
ovom mestu se naseljava jedna èeta 12. puka nemaèko-banske graniène
pukovnije. Prilikom Austro-Turskog rata 1788 veæi deo ove jedinice
strada. Za vreme Mađarske revolucije 1848-1849 godine stanovnitvo
Uzdina morala je privremeno da izbegne. Ponovnim naseljavanjem najveæi
deo stanovnistva èine Rumuni. U popisu 1910 godine ovo banatsko selo je
veæ imalo 1178 nastanjenih kuæa, u kojima je ivelo 5581
stanovnika. U isto vreme izgrađena je i eleznicka pruga Beèkerek
Panèevo, to je bitno ubrzalo privredni razvoj naselja.

Rumunska pravoslavna crkva u Uzdinu.
Stanovnitvo
U
kvantitativnom kretanju stanovnitva od 1869 do 1981 g. u Uzdinu se
zapaaju znaèajne promene. Najveæi broj stanovnika ovo naselje je
imalo 1890 godine, 5935 stanovnika. Od tada pa do poslednje popisne godine broj
stanovnika je u postepenom i neprekidnom opadanju. Osnovni razlozi
stalnog opadanja su emigracioni procesi. Emigracije su bile
razvijene i pre drugog svetskog rata, a nakon oslobađenja one su se
jo vie razvile.
Privreda
Uzdin je tipièno
agrarno vojvođansko naselje u kojem osnovno zanimanje stanovnitva
èine ratarstvo i stoèarstvo. Poljoprivredna proizvodnja je
organizovana na individualnim i drutvenim posedima.
Uporedom sa ratarskom i stoèarskom proizvodnjom, izgradnjom
ribnjaka stanovnici Uzdina ostvaruju i uspenu proizvodnju
slatkovodne ribe.
Veliko prostranstvo ume i pitoma reka Tami pruaju veoma
povoljne prirodne uslove za dalji razvoj lova i ribolova, za razvoj
lovnog i ribolovnog, izletnièkog, tranzitnog turizma.
Fizionomske
odlike i funkcije naselja
Uzdin je seosko
naselje panonskog tipa. Pravougaonog je oblika sa isturenim delovima
na jugu prema sreditu Optine Kovaèica. Ulice su iroke i seku
se pod pravim uglom. Kolovozi su asfaltirani u veæem broju ulica.
Između izgrađenih trotoara i kolovoza prostiru se travnjaci i cveænjaci.
Ulièni drvoredi i park u centru naselja odaju izuzetan estetski
izgled naselja. Spomenik palim rtvama u drugom svetskom ratu sa
spomen èesmom takođe se nalazi u sreditu naselja.
Dom kulture Doina ostvaruje veoma znaèajne rezultate u
oblasti kulture. Prvi zadaci kulturnog umetnièkog stvaralatva
javljaju se u Uzdinu jo 1898 godine. Tada je formirano prvo horsko
drutvo u naselju. U 1961 godini osniva se sekcija naivnih slikara
u Uzdinu. Godine 1963 u okviru doma kulture osniva se galerija
naivnog slikarstva. Uzdinski naivni slikari Anuika Maran, Florika
Puja, Marija Balan, Florika Kec, Sofija Doklean, Marioara
Motorozesku, Ana Oncu, Viorika Iepure, Sofija Jonasku, Anuca Dolama,
Steluta Caran, Steluta Djura, Adam
Mezin
dostigli su najveæi
domet u naivnom slikarstvu i svoja platna izlazu u najveæim
svetskim galerijama naive. Ove vredni i uspeni slikari do sada su
izlagali u brojnim evropskim i svetskim gradovima i metropolama:
Njujork, Vaington, Madrid, Minhen, Veneciji, Geteboeg, Milan, Temivar, Beè, Rim, Stokholm, Beograd, Zagreb i mnogim drugim
mestima.
Broj posetilaca:

|